Nakon uspješne Blend: Film & Games konferencije, koja je početkom mjeseca održana u prostorijama sveučilišta Algebre Bernays u Zagrebu, imali smo priliku razgovarati s Benjaminom Noahom Maričakom. On je voditelj za videoigre i nove tehnologije u Hrvatskom audiovizualnom centru (HAVC) i voditelj projekta Games Croatia, a ove je godine po drugi put organizirao spomenutu konferenciju, koja postupno dobiva na značaju.

Maričak aktivno radi na rastu i promociji hrvatske gaming industrije te poticanju suradnje, svjestan potrebe za promjenama i pronalaženjem novih načina za pridobivanje sve zahtjevnije gaming publike. Njegova predanost uključuje i međunarodni angažman, poput nedavnih putovanja u Njemačku (Gamescom) i Japan (EXPO 2025 Osaka), s ciljem predstavljanja hrvatskih igara cijelome svijetu.

Osim osvrta na konferenciju, Maričaka smo pitali o trenutnom stanju domaće gaming industrije, značaju HAVC-a i Games Croatia za scenu, kao i o predstojećem, drugom po redu ove godine, Zagreb Game Dev Meetupu, koji je u trenutku objave ovog intervjua već iza nas.

Kako je došlo do ideje da se pokrene Blend: Film & Games konferencija?

Ideja je proizašla iz želje da se povežu filmska i gaming industrija. U HAVC-u smo prepoznali sve više modela suradnje u područjima kao što su tehnologija, dramaturgija i razmjena autora. Iako smo dio iste, audiovizualne obitelji, u stvarnosti postoji zid između gaminga i filma, pa čak i unutar samog filma (između animacije, igranog i dokumentarnog). Htio sam stvoriti događaj oko toga da se ljudi povežu.

Cilj konferencije nije samo spojiti film i igre, već i ljude iz različitih sektora unutar filma i gaminga, kao i sve više IT-jevaca, s obzirom na međupovezanost, pogotovo u kontekstu AI-ja i blockchaina.

Ideju za Blend: Film & Games konferenciju sam prije dvije godine iznio kolegici Miji Pećini Drašković iz Zagreb Film Officea, koja je prethodno organizirala isključivo filmsku konferenciju – Pro Film Days. Njoj se ideja jako svidjela jer je vidjela budućnost u kombiniranju njezinih iskustava s Pro Film Days i moje ideje oko Blend: Film & Games kako bi udružili snage institucija i znanja. Prostor za održavanje nam je postao Algebra Bernays, koji je od ove godine i naš akademski partner.

Prošle godine je konferencija trajala samo jedan dan, a ove godine ste se odlučili za dva dana. Zašto je to tako?

Prošle godine je konferencija bila jednodnevna jer je to bio prvi put, pa smo odlučili početi s jednim danom. Međutim, već tada smo mislili da bi bilo odlično da bude dvodnevna, ali nismo bili sigurni za prostor.

Najvažnije nam je bilo vidjeti želi li to publika, posjetitelji i industrija. Nakon prošlogodišnje konferencije poslali smo upitnik, a na pitanje o tome bi li konferencija trebala biti dvodnevna, oko 80% odgovora je bilo da to mora biti dva dana. S takvim postotkom podrške, shvatili smo da je to push koji nam je potreban da ove godine bude dvodnevna.

U početku se konferencija zvala Blender: Film & Games, a ove godine Blend: Film & Games?

Na samom početku, ideja je bila da se konferencija zove „Blender“. Ubrzo smo shvatili da bi se to previše povezalo sa softverom, iako ga spominjemo. Svi su mi to potvrdili i bilo je dosta zbunjenosti oko samog imena. Vizual „Blendera“ bio nam je privlačan i pokušali smo s tim imenom, nadajući se da će se konferencija dovoljno istaknuti i da je neće miješati s programom, srećom, ubrzo smo odustali.

Shvatili smo da moramo pronaći bolju opciju. Prebacili smo se na „Blend“, što se pokazalo kao puno bolji izbor. Realno, to ime puno preciznije karakterizira namjenu i svrhu konferencije: miješanje i spajanje dviju industrija, odnosno „blendanje“.

Koliko je bilo posjetitelja prošle godine, a što očekujete ove godine?

Prošle godine se na konferenciju registriralo samo 160 ljudi, a sveukupno je došlo preko 400 ljudi, što znači da je zapravo oko 300 ljudi došlo bez registracije. Ove godine je već 420 ljudi bilo registrirano i prije konferencije. Stoga, očekujemo da će s onima koji dođu bez registracije biti puno posjetitelja, svakako do 600, ako ne i više ljudi.

Koliki je značaj ove konferencije?

Značaj ove konferencije je golem i višestruk. Prvo, ona signalizira da hrvatska audiovizualna industrija ne samo da prati globalne trendove, već da ih aktivno postavlja. Razgovori koje ovdje vodimo idu dublje od površne adaptacije; fokus je na stvarnoj sinergiji i „blendanju“ dviju industrija.

Upravo nas to čini jedinstvenima. Konferencija „Blend“ je jedna od rijetkih u svijetu koja se direktno i temeljito bavi spajanjem ove dvije industrije. To je ključno jer HAVC ovdje želi  postaviti bitne temelje za budućnost, ne samo u Hrvatskoj, već i u globalnom kontekstu. Naš primarni cilj je prvo informirati i snažno povezati hrvatsku audiovizualnu industriju, a zatim proširiti taj utjecaj na cijeli svijet.

Također, konferencija omogućuje prirodan rast i suradnju. Globalni posjetitelji i sudionici dobivaju puno. Na primjer, na panelu o virtualnoj produkciji, gosti koji su radili na Oscarom nagrađenom filmu imali su legitimna i ozbiljna pitanja, tražeći znanja za nastavak svojih projekata. Svi sudionici, uključujući i svjetske stručnjake, dobivaju puno kroz networking i razmjenu znanja.

Belgija je zemlja partner ove godine. Kako je došlo do ove suradnje?

Kraljevina Belgija postala je partner konferencije slučajno. Kada smo potvrdili sve govornike početkom 9. mjeseca, shvatili smo da imamo petero govornika iz Belgije (troje uživo i dvoje preko Zooma).

Onda smo shvatili: zašto ne pitati Belgijsku ambasadu da budu zemlja partner? Pristupili smo im i njima je to bila odlična ideja. Veleposlanik je pohvalio konferenciju i našu industriju te vidi puno koristi u razmjeni i suradnji između Belgije i Hrvatske, koja na toj razini (pogotovo oko gaminga i filma) nije bila toliko jaka.

To se pokazalo kao super prilika za povezivanje, gdje su oni mogli pokazati svoju podršku i podržati svoje Belgijance koji su došli. Za budućnost smo otvoreni za suradnju s drugim zemljama, što će ovisiti o temama i, naravno, o panelistima. Mi uvijek počinjemo od sadržaja, punimo ga panelistima, a onda se, kao u ovom slučaju s Belgijom, stvari prirodno poslože.

Raste li hrvatska gaming industrija?

Hrvatska gaming industrija svake godine raste, pogotovo u posljednjih pet godina. Drago mi je da projekt HAVC-a, Games Croatia, može biti dio toga, podržavati i pomagati daljnjem razvoju. No, ono što zajednica sama kaže, jest da nedostaje obrazovnih aspekata na akademskoj razini. Na nacionalnoj razini trenutno ne postoji javni sveučilišni studij za direktno vezano uz videoigre (samo privatni), međutim postoje određeni kolegiji na mnogim javnim sveučilištima.

Imamo veliku pomoć u vidu Inkubatora PISMO koji već ima stotine polaznika kroz svoje programe. Međutim, na razini sveučilišta i studija, osim nekih privatnih, nažalost ne postoji javno državno učilište ili studij za videoigre. To je ključan dio slagalice koji će se, nadam se, mijenjati u budućnosti, jer se na tome radi.

Osim obrazovanja, nemamo dovoljno izdavača. Imamo podružnicu velikog izdavača Raw Fury (koja se zove Fury Studios) i nekoliko manjih, ali nema dovoljno onih klasičnih izdavača kojima bi game developer mogao pristupiti za financiranje. Fury Studios dobiva stotine prijava iz cijelog svijeta, što je veliki izazov. Bilo bi super da u Hrvatskoj postoje domaći izdavači koji bi upotpunili ekosustav.

Kakav je trenutni opseg hrvatske industrije videoigara i kako HAVC prati njezin razvoj?

Mi, kao HAVC, vodimo Očevidnik proizvođača videoigara. Trenutno je u tom očevidniku preko 240 subjekata. Važno je napomenuti da nisu svi to studiji kojima je to primarna djelatnost; mnogi to rade kao jednu od djelatnosti, ili su start-upovi koji namjeravaju to raditi (primjerice, samo ih je 70-ak u Novskoj).

Rekao bih da imamo 40-ak do 60-ak ozbiljnih studija koji imaju zaposlene i rade na većoj razini. Kroz Očevidnik želimo barem u nekim okvirima pokazati veličinu industrije. Trenutno je to tih 240 do 250 plus subjekata. Ti su podaci javni i mogu se pronaći na HAVC-u.

Koji su neki od ključnih projekata koje je HAVC pokrenuo i koja je glavna razlika danas i prije četiri godine?

Prije četiri godine u HAVC-u smo pokrenuli Javni poziv za razvoj i proizvodnju videoigara. To je ključna stvar. Do sada smo poduprli 70 projekata iz cijele Hrvatske (od Splita i Pule do Varaždina, Zagreba i Novske). Posebno mi se sviđa ta decentralizacija projekata.

Ono što se promijenilo poslije dvije godine je projekt Games Croatia. To je prvi projekt koji okuplja ključne aktere hrvatske industrije:

• CGDA (Croatian Game Development Alliance)
• Reboot
• Inkubator Pismo
• Hrvatski eSport Savez

Games Croatia projekt daje vidljivost i jasno pozicioniranje naše industrije. Kada netko iz inozemstva želi pristupiti hrvatskoj industriji, zna gdje treba ići, umjesto da mora tražiti po različitim izvorima.

U inozemstvu je projekt Games Croatia stvarno dao na ozbiljnosti i plasmanu. Vidljivost i brendiranje su ključni, pogotovo u audiovizualnoj industriji. Mi se kao Hrvatska borimo za vidljivost i reach na globalnom tržištu. Moramo konkurirati puno većim industrijama (Amerika, Japan, Njemačka, Francuska), jer su nam direktni konkurenti – hrvatska igra na Steamu se natječe s igrama iz cijelog svijeta. Games Croatia nam omogućuje da se jasnije pozicioniramo i brendiramo u toj globalnoj tržišnoj utakmici.

Ubrzo nas očekuje još jedan Zagreb Game Dev Meetup, koja je njegova uloga?

Prošle godine smo uspostavili suradnju sa Zagreb GameDev, koja organizira mjesečna okupljanja. Došli smo s idejom da predstavimo hrvatsku industriju široj javnosti i da pokažemo projekte koji su dobili sredstva od HAVC-a.

Prošle godine smo imali dva okupljanja za projekte koji su dobili sredstva 2021. i 2022. godine, a ove godine imamo meetup za projekte iz 2023. godine. Nedavno, 5. rujna, imali smo prvi takav meetup. Iako sam mislio da će doći 40-ak ljudi, na kraju je došlo 150 ljudi. Mnogi su morali stajati. Osjetilo se to zajedništvo i atmosfera, bilo je predivno. Stvarno pozivam sve da dođu na Akademiju dramske umjetnosti 7. listopada u Zagreb gdje će se održati još jedno okupljanje.