Bitka za digitalno vlasništvo upravo je dobila svoje najjače oružje. Građanska inicijativa “Stop Killing Games“, koja je mjesecima mobilizirala igrače diljem Europe, službeno je prešla ključni prag.

Europska unija uspješno je verificirala čak 1.294.188 potpisa, što je znatno iznad minimalnih milijun koliko je potrebno da bi se prijedlog zakona formalno našao pred europskim političarima.

Ova vijest dolazi kao velika pobjeda za volonterski tim koji stoji iza projekta. Moritz Katzner, jedan od vodećih ljudi inicijative, potvrdio je rezultate na službenom Redditu, istaknuvši kako su uspjeli zadržati nevjerojatno visoku razinu legitimnosti glasova. Naime, čak 89% prikupljenih potpisa prošlo je strogu provjeru, što “Stop Killing Games” svrstava u sam vrh najuspješnijih građanskih inicijativa u povijesti EU.

Stop Killing Games: Final Count of Verified Signatures of the European Citizens Initiative
byu/Mr_Presidentle inStopKillingGames

Zašto je ovo važno za svakog od nas?

Inicijativa je nastala kao direktan odgovor na sve češću praksu izdavača koji gase servere za live service naslove ili igre koje zahtijevaju stalnu mrežnu vezu. Primjeri poput gašenja Ubisoftove igre The Crew pokazali su da igrači, unatoč tome što su igru pošteno platili, ostaju bez ikakvog pristupa sadržaju onog trenutka kada izdavač odluči da mu se više ne isplati održavati infrastrukturu.

Glavni zahtjev nije prisiljavanje izdavača da vječno troše novac na servere, već uvođenje zakonske obveze da se igračima ostavi “plan za kraj života”. To bi u praksi značilo da igra, nakon što službena podrška prestane, mora dobiti nadogradnju koja omogućuje igranje na privatnim, fanovskim serverima ili u potpunosti izvan mreže, u offline modu.

Hrvatska i EU u brojkama

Katzner je podijelio i detaljan popis verificiranih glasova po državama članicama. Hrvatska se pokazala kao vrlo angažirana zajednica, nadmašivši po broju potpisa države poput Bugarske, Cipra, Estonije ili Slovenije.

Evo službenog popisa verificiranih potpisa po zemljama:

• Austrija – 20,714
• Belgija – 31,846
• Bugarska – 14,238
• Hrvatska – 14,403
• Cipar – 1,997
• Češka Republika – 25,935
• Danska – 36,010
• Estonija – 9,296
• Finska – 54,538
• Francuska – 145,289
• Njemačka – 233,180
• Grčka – 19,618
• Mađarska – 25,595
• Irska – 36,073
• Italija – 77,030
• Latvija – 7,526
• Litva – 14,461
• Luksemburg – 2,465
• Malta – 2,007
• Nizozemska – 90,413
• Poljska – 143,826
• Portugal – 31,585
• Rumunjska – 38,221
• Slovačka – 18,628
• Slovenija – 6,520
• Španjolska – 121,616
• Švedska – 71,158.

Što slijedi dalje?

Sada kada je birokracija odradila svoj dio, loptica je na strani Europske komisije. Tim se već priprema za sastanak u Bruxellesu, svjestan da će se suočiti s jakim otporom industrijskih lobista. Ipak, uz ovoliku potporu javnosti, ignoriranje milijun i tristo tisuća građana više nije opcija.

Inicijativa je već dokazala da može stajati uz bok onima koje su donijele povijesne promjene, poput ukidanja uzgoja životinja u kavezima ili proglašavanja prava na čistu vodu temeljnim ljudskim pravom. Gaming zajednica je pokazala nevjerojatnu zrelost i organiziranost, poručivši industriji – ako kupnja nije posjedovanje, onda ni piratstvo nije krađa.

Naravno, uspjeh verifikacije potpisa je tek prva dobivena bitka u ratu za očuvanje videoigara kao kulturnog dobra. Dok čekamo prve reakcije iz Bruxellesa, jedno je sigurno – glasovi milijuna gamera više se ne mogu smatrati samo bukom na internetu, već legitimnim zahtjevom za promjenom zakona.