Dok velike korporacije ubrzano guraju gaming industriju prema isključivo digitalnoj budućnosti, otpor prema tom nametnutom trendu počeo se seliti u visoke političke krugove. Brazil je trenutačno postao globalno bojište za prava potrošača i očuvanje digitalnih igara. Tamošnji političari i regulatorna tijela odlučili su stati na kraj praksi u kojoj kupci zapravo posjeduju samo privremenu licencu koja može nestati preko noći.

U središtu ove pravne ofenzive našao se novi prijedlog zakona koji je podnijela savezna zastupnica Jandira Feghali. Ovaj zakonski akt, izravno inspiriran globalnim pokretom Stop Killing Games, ima vrlo jasan cilj – spriječiti situacije u kojima mrežne igre potpuno prestaju postojati u trenutku kada izdavači odluče ugasiti službene poslužitelje. Politika je odlučila reagirati na sve glasnije opravdano nezadovoljstvo zajednice kojoj se kupljeni proizvodi doslovno otimaju iz ruku.

Tri opcije za spas nakon gašenja servera

Predloženi zakon donosi stroga pravila za sve izdavače koji žele poslovati na brazilskom tržištu. Kompanije će na samom prodajnom mjestu morati kristalno jasno informirati kupce o tome ovisi li igra o online serverima te definirati minimalno razdoblje podrške, koje prema zakonu ne smije biti kraće od dvije godine od dana lansiranja. Ako izdavač odluči ugasiti igru, o tome će morati obavijestiti korisnike najmanje 180 dana unaprijed, i to kroz obavijesti unutar same igre, na službenim društvenim mrežama te kroz druge komunikacijske kanale.

Najzanimljiviji dio zakona odnosi se na sudbinu igre nakon što se serveri konačno ugase. Izdavači će morati odabrati jednu od tri ponuđene opcije kako bi izbjegli rigorozne financijske kazne. Prva opcija je izdavanje softverske nadogradnje koja omogućuje nesmetano igranje u offline modu. Druga alternativa je ustupanje potrebnih alata samoj gejming zajednici kako bi ona mogla samostalno održavati igru na privatnim poslužiteljima. Ako kompanija ne želi učiniti ništa od navedenog, preostaje joj treća opcija – proporcionalni povrat novca igračima, izračunat na temelju vremena koje su proveli unutar te igre.

Istraga protiv Sonyja zbog ukidanja fizičkih medija

Ova zakonska inicijativa dobila je vjetar u leđa nakon nedavne, krajnje nepopularne najave Sonyja da planira u potpunosti obustaviti proizvodnju igara na diskovima do 2028. godine. Ta je odluka izazvala neviđeni gnjev gamera na društvenim mrežama, gdje je doslovno svaka službena objava PlayStationa zatrpana komentarima bijesnih fanova. Na tu reakciju promptno je odgovorila brazilska zastupnica Erika Hilton, koja je službeno zatražila pokretanje istrage protiv tvrtke Sony Interactive Entertainment.

Hilton u svom službenom dokumentu ističe da Sonyjev plan o isključivo digitalnom okruženju izravno krši i ograničava temeljna prava potrošača povezana s vlasništvom nad fizičkim kopijama. To uključuje pravo na preprodaju rabljenih igara, posudbu obitelji i prijateljima te dugoročno očuvanje gaming povijesti. Zastupnica opravdano upozorava da japanska korporacija uopće ne uzima u obzir dijelove svijeta, uključujući brojne regije unutar samog Brazila, koje nemaju pristup stabilnom i brzom internetu, te u potpunosti ovise o fizičkim trgovinama i sekundarnom tržištu rabljenih igara. Zbog sumnje da ovi planovi izravno krše više članaka brazilskog Zakona o zaštiti potrošača, zatraženo je da cijeli slučaj hitno istraži Senacon, tamošnje vladino regulatorno tijelo za prava kupaca.

Prekretnica za globalno gejming tržište

Iako su ovi procesi tek na samom početku i dobro je poznato da se politički mlinovi okreću sporo, brazilski potez mogao bi izazvati efekt domina na svjetskoj sceni. Gaming industrija je predugo funkcionirala u sivoj zoni u kojoj su kupci tretirani kao pretplatnici bez ikakvih stvarnih prava na kupljeni digitalni sadržaj.

Ako brazilski parlament usvoji ovaj zakon, a Senacon pritisne Sony pravnim sankcijama, to će biti jasan signal i za regulatore u Europi i Sjevernoj Americi. Veliki izdavači bit će prisiljeni birati između prilagodbe novim, pravednijim pravilima igre ili potpunog gubitka jednog od najvećih i najbrže rastućih tržišta na svijetu. Pravo na vlasništvo i očuvanje igara konačno je preraslo okvire gamerskih foruma i postalo prvorazredno političko pitanje.