Rasprava o tome zašto vlasnici platformi, prije sega Sony, Apple i Google, naplaćuju fiksnu proviziju od 30% na svaku kupnju unutar svojih digitalnih trgovina već godinama ne gubi na intenzitetu. Dok izdavači i developeri često negoduju zbog tog reza, iz PlayStationa su odlučili otvoriti karte i detaljno objasniti kamo taj novac zapravo odlazi.

U velikom intervjuu za The Game Business, Christian Svensson, potpredsjednik odjela za second party i third party sadržaj u Sonyju, otkrio je impresivne podatke o tome kako ta naknada izravno održava globalni gaming ekosustav.

Prema njegovim riječima, sav novac prikupljen od naknada na PlayStation Storeu reinvestira se u održavanje stabilnog i balansiranog investicijskog sustava. Zahvaljujući tome, Sony je u ovoj generaciji konzola potpuno ili djelomično financirao više od 120 različitih projekata, osiguravajući time nepresušan izvor sadržaja za PlayStation 5.

Više od 10.000 developera živi od Sonyjevih fondova

Ova strategija financiranja izravno podržava preko 10.000 developera i izdavača kroz složenu mrežu partnerstava raštrkanu diljem svijeta. Svensson je posebno naglasio da spomenuta brojka od 120 projekata čak i ne uključuje naslove unutar njihovog poznatog Hero programa, koji se vodi potpuno odvojeno. Zanimljivo je i njegovo zapažanje kako studiji iz Kine i Južne Koreje trenutačno razvijaju svoje igre znatno brže od tradicionalnih zapadnih i japanskih timova, što objašnjava zašto Sony sve više kapitala usmjerava upravo na azijsko tržište.

Jedan od ključnih stupova ove investicijske strategije je pružanje jednake šanse nezavisnim, odnosno indie igrama. U Sonyju smatraju da manji naslovi zaslužuju istu pozornicu kao i masivni AAA partneri jer služe kao nevjerojatna dopuna cjelokupnoj priči i dubini kataloga platforme. U tu svrhu, kompanija svake godine izdvaja specifičan fond za raznolikost te poseban nepovratni fond za indie autore, čime omogućuju dolazak kreativnih projekata na PlayStation koji inače nikada ne bi ugledali svjetlo dana zbog nedostatka komercijalnog interesa.

PS5 bez igara je samo komad plastike

Svensson je u intervjuu citirao i izvršnog direktora SIE-a, Nishino-sana, koji slikovito tvrdi da je PlayStation 5, unatoč svom impresivnom hardveru, bez svoje nevjerojatne biblioteke igara zapravo samo prazna kutija. Upravo zato je fokus na financiranje igara različitih žanrova i budžeta ključan za rast čitave industrije zabave.

Nakon turbulentne prošle godine koja je bila obilježena restrukturiranjima, Svensson gleda na budućnost s velikim optimizmom. Uvjeren je da će tekuća godina po pitanju kvalitete i količine softvera nadmašiti prethodnu, dok će iduća donijeti još veći skok, jer je putanja kreativnog sadržaja koji dolazi na tržište nevjerojatno pozitivna.

Iako će stopa od 30% uvijek biti trn u oku onih koji prodaju svoje igre, Sony je ponudio prilično čvrst argument u svoju obranu. Pretvaranjem digitalne takse u investicijski fond koji hrani preko deset tisuća kreativaca, PlayStation se pozicionira kao nužan pokrovitelj gaming industrije, a ne samo kao pasivni distributer. Bez tog kapitala, gaming scena bi vjerojatno bila siromašnija za stotinjak unikatnih naslova, što na kraju dana opravdava postojanje ovog modela u očima onih koji od njega imaju najviše koristi – samih igrača.